ZeGeVeGe fest u Zagrebu

Dragi prijatelji, U petak i subotu 6. i 7.  rujna potražite moj štand na ZeGeVeGe Festu na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu. Uz svoje priručnike za zdravu prehranu:  JELA OD LJEKOVITOG BILJA , NAŠA TRADICIJSKA JELA NA ZDRAVIJI NAČIN, kOLAČI ZA ZDRVALJE I PRIRODNAZIMNICA, te skriptu za PRIRODNO VRTLARENJE, Imat ću u ponudi  nekoliko slatkih i slanih kolača prema receptima … Opširnije…


Trap

Naslov: POVRĆE NA ZIMOVANJU Podnaslov: Umjesto uvoznog ili smrznutog povrća Berba povrća nagrada je za uloženi trud, i dobra berba predstavlja najveće veselje vrtlaru, koji s ljubavlju i pažnjom njeguje svoje biljke od sjetve i sadnje do berbe. Vrijeme berbe je različito kod raznih vrsta povrća. Ako smo se tijekom vegetacije pridržavali Sjetvenog kalendara, bilo bi dobro da i berbu … Opširnije…


Vrtlarstvo bez kemije

Biljke su glavna hrana najvećeg dijela čovječanstva. Svaki čovjek koji ima i najmanji komadić zemlje može sam bar nešto uzgojiti. Čak i na balkonu ili terasi možemo uzgajati uz ukrasne i poneku jestivu biljku , pa makar to bile samo začinske biljke kao: vlasac, peršin, dragušac, bosiljak, majčina dušica i mnoge druge. Ali i poneki grm rajčice, paprike, mahuna, jagode “na kat” i još štošta možemo uzgajati i “bez zemlje”. No, mi ćemo se prvenstveno posvetiti uzgoju u vrtu i polju, ali ne bilo kakovom uzgoju, nego organskom uzgoju biljaka. Opširnije…


Usporedba ekološki i konvencionalno uzgojenog povrća

Tablice usporedbe ekološki i konvencionalno uzgojenog povrća… Opširnije…


Biološko organski uzgoj biljaka

Biološko organski uzgoj je prirodni način uzgoja biljaka, pri čemu se ne koriste umjetna mineralna gnojiva ni pesticidi. Obrada tla se svodi na najnužniji minimum radi očuvanja mikroorganizama u tlu. Gnoji se organskim gnojivima (stajnjak, kompost, lumbrihumus, zelena gnojidba, gnojnica od kopriva i gaveza), i strogo poštuje plodored. Nastoji se da tlo nikada ne ostane golo, pa se nakon žetve odmah sije neka postrna kultura (proso, heljda, uljena repica, rauola i dr.), koja će donijeti drugu žetvu ili će se zaorati za zelenu gnojidbu. U biovrtu se pokriva tlo svježe pokošenom travom, sijenom ili slamom prije sadnje presadnica, čime se postiže potpuni prijem presadnica. Time se čuva vlaga i struktura tla, sprečava rast korova, a istovremeno se pokrivač raspada i ugrađuje u tlo kao hrana mikroorganizmima i gujavicama. Opširnije…


Osnovna načela biološkog uzgoja

Tlo u vrtu, ukoliko je ono već obrađivano, ne bismo trebali previše duboko prekopavati ni prevrtati. Kad “štihamo” onda u dubinu bacamo mikroorganizme koji inače žive na površini i važni su u složenom procesu stvaranja humusa. U dubljim slojevima žive mikroorganizmi koji pripremaju hranu za korijenje i “štihanjem” oni dospijevaju na površinu. Time učinili štetu jer djelomice uništavamo te važne mikroorganizme i potrebno je dosta vremena da se život u tlu obnovi. Mnogo je bolje tlo duboko prozračiti vilama sa širokim parošcima ne prevrčući slojeve. Jedino ako je tlo potpuno neobrađeno i “tvrdo” možemo ga prekopati na klasičan način. Opširnije…


Priprema tla

U 66. broju Vrta potaknuli smo vas da dio travnjaka prekrijete sijenom, slamom ili kartonom. Oni koji su to učinili u siječnju ili početkom veljače mogu potkraj ožujka ili početkom travnja skupiti “pokrivač” i spremiti ga na kompostnu hrpu, a sijeno ili slamu ostaviti u blizini gredica radi kasnijeg pokrivanja tla (mulchiranja). Ako je zemlja previše mokra, pustimo dan-dva da se prosuši i tada je rahlimo vilama sa širokim parošcima, koje okomito zabadamo u zemlju (kao kad štihamo). mo), ali zemlju ne okrećemo, nego vile pro-drmamo nekoliko puta naprijed-natrag da se zemlja u dubini razrahli. Tako radimo s jedne strane gredice do sredine (koliko možemo dosegnuti vilama, a da ne gazimo po gredici), a zatim rahlimo drugu polovinu gredice, čak i kad je tlo suho valja izbjegavati hodanje po gredicama, koje bi morale biti široke do 120 cm.
Opširnije…


“Visoka ili brežuljkasta” gredica

To je gredica u čiju unutrašnjost ugrađujemo biljne ostatke iz našeg domaćinstva i našeg vrta. Razgradnjom ostataka gredica se zagrijava i na njoj možemo sijati i saditi već u rano proljeće. Zbog razgradnje biljnih ostataka visoka gredica ima duboko prorahljeno plodno tlo na čijoj površini sve odlično raste. Zanimljivo je da visoke gredice potječu iz južne Kine, gdje se stoljećima na taj način maksimalno iskorištavala plodna zemlja. Opširnije…


Gnojidba

U biovrtu i organskoj poljoprivredi koriste se organska gnojiva, te u manjim količinama prirodna mineralna gnojiva. Najvažnije gnojivo u biovrtu je kompost, a i stajski gnoj valja prethodno kompostirati pa tek onda stavljati na gredice. Još je za biovrt djelotvorniji glisnjak ili lumbrihumus, gnoj koji nastaje u probavnom traktu gujavica koje se hrane stajnjakom i otpacima.
Opširnije…


Kompost

Svi organski otpatci iz kuhinje i vrta mogu se kompostirati. Priroda ništa ne odbacuje. Nigdje se ne gubi organski materijal. O tome bismo svi trebali misliti već kad nešto kupujemo. Svi predmeti od prirodnih materijala kad se “istroše” mogu završiti u kompostu. A što radimo s plastikom i ostalim nerazgradivim otpatcima? Stvaramo deponije otpada koji zagađuje okoliš. Zato se bio-vrtlar odlučuje za suradnju s prirodom. Opširnije…