Osnovna načela biološkog uzgoja

  1. Tlo u vrtu, ukoliko je ono već obrađivano, ne  bismo  trebali previše  duboko  prekopavati ni prevrtati. Kad  “štihamo”  onda  u dubinu bacamo mikroorganizme koji inače žive na površini i  važni su u složenom procesu stvaranja humusa. U dubljim slojevima  žive mikroorganizmi  koji pripremaju hranu za korijenje i  “štihanjem” oni  dospijevaju  na površinu. Time učinili štetu  jer  djelomice uništavamo te važne mikroorganizme i potrebno je dosta vremena da se  život  u  tlu obnovi. Mnogo je bolje  tlo  duboko  prozračiti vilama  sa širokim parošcima ne prevrčući slojeve. Jedino ako  je tlo potpuno neobrađeno i “tvrdo” možemo ga prekopati na  klasičan način.
  2. Tlo uvijek treba biti pokriveno biljkama ili biljnim  ostacima (nikada  ne  smije biti golo).Time postižemo  višestruku  korist. Organski pokrivač čuva život u tlu, rahli zemlju, čuva vlagu, a i korovi znatno slabije rastu. 
  3. Gnojiva  u našem vrtu trebala bi biti organskoga podrijetla  uz dodatak malih količina  kamenog  brašna.Osnovno  gnojivo u  prirodnom  vrtu  je kompost. Osim komposta koristi se “zelena gnojidba”,  te gnojnica od  koprive  i  gaveza, Važno je i    pokrivanje  tla  usitnjenim otpacima  (malčiranje).U  gnojidbu spada i sadnja  mahunarki  koje budući  da žive u simbiozi s du{i~nim bakterijama ve`u  du{ik  iz zraka  i  stvaraju kvr`ice du{ika na  svom  korijenju.  Mahunarke stoga  ne  smijemo ~upati iz tla, nego ih treba  podrezivati,  da korijen s du{ikom ostane u tlu kao gnojivo za sljedeću kulturu.
  4. Nije  dobro saditi monokulture, nego  mješovite  kulture.Dakle, kod  sadnje  našeg povrtnjaka najbolji je  uzgoj  povrća  metodom “miješanih  kultura”, (nasuprot uobičajenoj metodi  sadnje  jedne kultura na jednu gredicu). Takvom sadnjom po uzoru na prirodu,  u kojoj  različite  vrste biljaka nisu  strogo  odvojene,  stvaramo višestruko  zajedništvo  biljaka  koje su, štiteći  jedna  drugu otpornije na bolesti i štetočinje. Bolje je i korištenje prostora i manje je iscrpljivanje tla. 
  5. Za zaštitu biljaka  koristimo  uglavnom  biljne  pripravke.Na tlu bogatom humusom i mikroorganizmima biljke su otpornije, pa je i štetočinja manje..

Kako pripremiti tlo

Osnivamo li povrtnjak priprema tla u našem vrtu može biti različita, zavisno od toga da li tek počinjemo “od nule” ili smo već imali vrt. Upoznajmo:

  • pokrivanje travnjaka
  • pripremu prošlogodišnje gredice i
  • “visoku” gredicu

Pokrivanje travnjaka

Dio  travnjaka koji na godinu namjeravamo pretvoriti u  povrtnjak već  u  jesen  pokrijemo sijenom, slamom,  ili  kartonom.  Krajem ožujka  ili početkom travnja skinemo taj “pokrivač”(i odložimo  ga na  kompostnu hrpu). Ako je zemlja mokra ostavimo dan-dva  da  se prosuši i  tada  je rahlimo  vilama  sa  širokim  parošcima.Vile okomito zabadamo u tlo i prodrmamonekoliko  puta  naprijed-natrag  kako  bi  se  tlo  i  u  dubljim slojevima razrahlilo i prozračilo. Usput vadimo i bacamo  korijenje trajnih korova (pirika, štavelj,  osjak,  slak).

Pripazite!  čak  i kad je tlo suho treba izbjegavati  hodanje  po gredicama,  a kad je vlažno pogotovo. Hodanje po gredicama  kvari strukturu  zemlje  i šteti životu u tlu. Zato je najbolje  da  su naše gredice široke 120 cm, kako bismo kod obrade mogli sa  svake strane doseći do sredine gredice.

Priprema prošlogodišnje gredice

Ako  pripremate  već postojeću gredicu u  povrtnjaku,  tada  prvo treba  počupati  ostatke korijenja prethodne kulture i  još  malo razrahliti   tlo  vilama.  Ukoliko  je  prethodna  kultura   bila zeljarica  čije korijenje prodire duboko u tlo, tada rahljenje  i nije neophodno. Dovoljno je gredicu prekopati motikom ili ručnom kopačicom, dodati zrelog komposta i  poravnati grabljama.

Namjeravamo li sijati korjenasto povrće, zemlja mora biti  duboko prorahljena i usitnjena. Nakon rahljenja vilama koristit ćemo ručni kultivator i kopačicu za što bolje usitnjavanje. Ako nemate kultivator  i kopačicu  koristite  motiku, te  grablje  za  poravnavanje gredica .  Neposredno  prije  poravnavanja  gredice svakako dodajte  zreli kompost i izmiješajte ga grabljama sa zemljom.

Općenito, za sjetvu i sadnju svih ostalih vrsta povrća,  dovoljno je zemlju usitniti kopačicom ili motikom i poravnati grabljama uz prethodno dodavanje komposta. Ako zaboravite dodati kompost prije “finiširanja” gredice, možete ga dodati i prilikom same sjetve  i to  izravno u jarčić za sjeme. Pri tom vodite računa  da  kompost bude potpuno zreo. Nezreli kompost šteti sjemenu i biljke slabije niču.

Pozor!  Ako smo pripremili našu gredicu, a iz bilo kojeg  razloga ne možemo odmah sijati, tako pripremljenu gredicu ne bismo smjeli dulje ostaviti nepokrivenom. Do trenutka sjetve zaštitit ćemo  ju slamom, sijenom ili svježe pokošenom travom. 

Visoka gredica se radi  u kasnu jesen, zimi ili u rano proljeće i to od otpadaka koje skupljamo čisteći  prošlogodišnje ostatke po vrtu. Zato ćemo se visokom gredicom pozabaviti i nekom pogodnijem času, a sada ćemo još spomenuti što se sve tijekom ljeta može sijati i saditi, naravno uz pretpostavku da imamo dovoljno vode za zalijevanje ili u veće vrtu za navodnjavanje.

  • Korjenasto povrće:mrkva, peršin, pastrnjak, repa žuta  mogu se sijati  sve do kraja lipnja, a rotkvice i kasnije jer imaju kraću vegetaciju. Bijela repa i crna rotkva te daikon (japanska duga bijela rotkva) tipične su postrne kulture i njih valja sijati u srpnju, pa čak i početkom kolovoza.
  • Lisnato povrće: salatu možemo sijati tijekom cijelog ljeta , a u kolovozu sijemo zimske sorte za prezimljavanje na otvorenom; endiviju za jesen i zimu sijemo od lipnja do kraja srpnja; Ni za blitvu još nije kasno, ali je ipak bolje nabaviti presadnice isto kao i za sve vrste zeljarica.
  • Plodovito povrće: niske i visoke mahune, krastavci za kiseljenje- kornišoni, grašak, sve to se može sijati sve do kraja lipnja, a uz obilno zalijevanje ni u srpnju nuje prekasno.

Da biste imali što bolje rezultate sve radove oko navedenih grupa povrća radite u dane koje preporučuje Mjesečev sjetveni kalendar  autora Marije i Matthiasa Thun.