Povrtnjak u rano proljeće

Nadam da ste tijekom zime na papiru isplanirali svoj povrtnjak za ovu godinu. Pri tom je važno voditi računa o plodoredu.
Dobro je znati koje biljke je dobro saditi poslije kojih i koje se međusobno dobro slažu. Evo jednog prijedloga koji preporučuje Marija Omahen u svojoj knjižici Moj biovrt.

Povrće iz prethodne godine

- cvjetača
– crveni luk
– mahune
– salata
– grašak
– mrkva
– krumpir
– blitva
– rajčica
– poriluk
– rotkva
– cikla
– kupusnjače

Koje povrće za sljedeću godinu

- celer  
– krastavac, tikvice
- zimski radič
– poriluk
– kelj pupčar, cvjetača
– kupus, poriluk, grašak
– kukuruz šećerac
– korabice
– rajčica (voli isto mjesto više godina)
– rotkva, mrkva
– salate, mahune, anis
– cvjetača
– crveni luk

Kad radimo plan sjetve prema ovoj tabeli, vodimo računa da prostor između biljaka duže vegetacije (kupusnjače, osim korabice, rajčica, poriluk, cikla, čičak, pastrnajk, peršin, luk, blitva, celer, grah) popunimo biljkama kraće vegetacije (salata, rotkvice, špinat, korabica, kres salata, matovilac, daikon, grašak)

Priprema prošlogodišnje gredice

Ako  pripremate  već postojeću gredicu u  povrtnjaku,  tada  prvo treba  počupati  ostatke korijenja prethodne kulture i  još  malo razrahliti   tlo  vilama.  Ukoliko  je  prethodna  kultura   bila zeljarica  čije korijenje prodire duboko u tlo, tada rahljenje  i nije neophodno. Dovoljno je gredicu prekopati motikom ili ručnom kopačicom, dodati zrelog komposta i  poravnati grabljama.

Namjeravamo li sijati korjenasto povrće, zemlja mora biti  duboko prorahljena i usitnjena. Nakon rahljenja vilama koristit ćemo ručni kultivator i kopačicu za što bolje usitnjavanje. Ako nemate kultivator  i kopačicu  koristite  motiku, te  grablje  za  poravnavanje gredica .  Neposredno  prije  poravnavanja  gredice svakako dodajte  zreli kompost i izmiješajte ga grabljama sa zemljom.

Općenito, za sjetvu i sadnju svih ostalih vrsta povrća,  dovoljno je zemlju usitniti kopačicom ili motikom i poravnati grabljama uz prethodno dodavanje komposta. Ako zaboravite dodati kompost prije "finiširanja" gredice, možete ga dodati i prilikom same sjetve  i to  izravno u jarčić za sjeme. Pri tom vodite računa  da  kompost bude potpuno zreo. Nezreli kompost šteti sjemenu i biljke slabije niču.
Pozor!  Ako smo pripremili našu gredicu, a iz bilo kojeg  razloga ne možemo odmah sijati, tako pripremljenu gredicu ne bismo smjeli dulje ostaviti nepokrivenom. Do trenutka sjetve zašitit ćemo  ju slamom, sijenom ili svježe pokošenom travom.

Što možemo sijati i saditi u ožujku

U normalnim godinama ožujak je mjesec kad zima odlazi i već se može obaviti sjetva najranijih kultura. Pod pretpostavkom da nas ove godine zakašnjela zima neće ?šinuti repomevo što sve možemo napraviti u svom vrtu tijekom ožujka.

Ako imamo visoke gredice iz ranijih godina, ili nam je u vrtu dobra zemlja s puno humusa tada čim malo zatopli i zemlja se ocijedi možemo početi s radovima u vrtu. Najranije se mogu sijati rotkvice, mrkva, peršin, luk iz sjemena, daikon, čičak, grašak, bob te saditi lučice, proljetni češnjak, čičoka i rani krumpir. Prigodom sadnje gomolja čičoke (dobra je za šećeraše) pazite gdje ćete ju posaditi, jer se teško iskorjenjuje. Najbolje ju je posaditi u blizini ograde, jer naraste visoko i do 3 metra. Ima lijepe žute cvijetove slične suncokretu, a i spada u porodicu suncokreta, pa se njezini gomolji mogu jesti i sirovi na salatu.
Za brže nicanje zemlju možemo pokriti laganim koprenama ispod kojih tlo diše, a i kiša može prolaziti. Te koprene se i kod nas mogu nabaviti pod raznim komercijalnim nazivima (agril, lutrasil).

Salatu i blitvu možemo također posijati i pokriti agrilom ili napraviti niski tunel od ljeskovog pruća i plastike radi bržeg nicanja. Na isti način možemo posijati rano zelje, kelj, korabice radi uzgoja presadnica. Još ih je bolje posijati u sandučiće koje možemo neko vrijeme držati u kući, a kad niknu iznijeti u plastenik ili danju iznositi na sunčano mjesto u zavjetrini, a noću držati u kući. Kod zeljarica je važno da nisu izložene previsokim temperaturama u kući, jer će se previše izdužiti i ?leknuti Male biljčice još u fazi kotiledona ( prva dva listića) ili kad se pojavi treći listić, pikiramo ( prva presadnja) u veće sandučiće ili u staklenik-plastenik, kako bi ojačale do presadnje na stalno mjesto gdje će rasti do berbe. U ožujku možemo posijati za uzgoj presadnica i celer, te plodovite biljke rajčicu, papriku, patlidžan, krastavce, pa čak i mahune i kukuruz šećerac. Danas postoje kontejneri od stiropora ili plastike u kojima se svaka biljčica posebno uzgoji, pa ju je lako sa zemljom kasnije presaditi.
Možda mislite da sam zaboravila spomenuti špinat. Ne nisam zaboravila. To je jedino povrće koje ja ne uzgajam na ?rnu jer uz neke dobre sastojke ima i dosta štetnih (oksalati), pa umjesto špinata koristimo koprivu koja bez ikakvog truda i muke raste na svakoj dobroj zemlji i predstavlja daleko hranjivije i zdravije povrće od špinata, a može se pripremiti na bezbroj načina, između ostalog i kao špinat. Ako koprive redovito berete i kosite, cijele godine ćete imati mladih kopriva, a mogu se i suhe koristiti za čaj protiv anemije, ali i za juhe i variva. O ljekovitosti koprive možete pročitati u knjižici Ivana Godine ?OPRIVA JE MAJKA ZDRAVLJA

Za dobro nicanje, zdrave biljke i punovrijednu hranu važno je što više slijediti prirodne ritmove na koje nas upućuje Mjesečev sjetveni kalendar  Marije Thun. Korjenasto povrće treba sijati u Dane korjena, salatu i blitvu u Dane lista, a plodovito povrće u Dane  ploda.
Pikiranje, presadnja i sadnja lukovica radi se u dane silaznog mjeseca (što nije isto s mjesečevim mijenama) i to lisnato povrće u Dane lista za vrijeme silaznog mjeseca, celer pikiramo i presađujemo u Dane korijena za vrijeme silaznog mjeseca, jer tada energija ide u zemlju i biljke se brže zakorjenjuju

Koliko je za hranidbenu i energetsku  vrijednost biljaka važno na koji način ih uzgajamo, koliko ljubavi, pažnje i pozitivne energije im šaljemo možete pročitati u trećem uvidu knjige Celestinsko proročanstvo.