Uzgoj vlastitog sjemena

Oduvijek je bilo važno znati uzgojiti i sačuvati vlastito sjeme. To je bilo važno jučer, u vrijeme hibrida, a što tek da kažemo danas u vrijeme genetski modificiranih biljaka. Za nas koji uzgajamo ili želimo uzgajati biljke za punovrijednu ljudsku hranu, “hranu za zdravlje” kako ja volim reći, neophodno je i prirodno uzgojeno sjeme. Potrebno nam je sjeme uzgojeno bez mineralnih gnojiva i pesticida i koje nije “zaštićeno” otrovima (crveno ili zeleno obojeno sjeme).

Uzgoj sjemena za vlastite potrebe relativno je jednostavan posao, posebice za samooplodne biljke. Ali uzgoj sjemena za tržište podliježe određenoj zakonskoj regulativi koju se mora do u detalje poštovati. Postoji Zakon o sjemenarstvu koji propisuje kako i pod kojim uvjetima se smije uzgajati sjeme određene  biljne vrste. Oni koji budu željeli uzgajati sjeme na većim površinama, morat će upoznati propise o sjemenarstvu.

Mi ćemo se danas pozabaviti uzgojem i čuvanjem starih sorti sjemena za vlastite potrebe i razmjenu među prijateljima. Očuvanje starih sorti nije samo sebi svrha. Ono znači promišljeniji postupak s dragocjenim nasljednim osobinama, koje i uzgajivačima biljnih kultura mogu i te kako dobro doći. I za takav uzgoj moramo se pridržavati određenih “pravila igre” koja nameće priroda pojedinih biljnih vrsta i njihovih sorti.

Čitav biljni svijet razvrstan je u razrede, redove, porodice, rodove i vrste.

Vrste su npr.: salata, grah, grašak, mrkva…
Sorte su unutar pojedine vrste npr.: azuki grah, zelenček, tetovac itd.

Najjednostavnije za početnike je uzgajati sjeme samooplodnih vrsta u koje spadaju: grah, rajčica, paprika, salata…

Za stranooplodne vrste plodnost ovisi od insekata, vjetra koji mogu prenijeti polen sa muških cvjetova jedne biljke na tučak ženskih cvijetova druge biljke iste vrste. Tu lako dolazi do križanja i zato je ponekad potrebno primjeniti izolaciju  koja može biti:

  • vremenska izolacija,
  • prostorna izolacija,
  • izolacija vrećicama,
  • izolacija “kavezima”

Pri tom je jako važna selekcija, da izaberemo biljke sa najboljim svojstvima.
Treba voditi računa da prije cvatnje odstranimo biljke sa lošim i netipičnim svojstvima.

Zrelo sjeme skuplja se po sunčanom vremenu, a jako je važno voditi računa u kojoj grupi biljaka se radi i skupiti sjeme lisnatih biljaka u dane za list, sjeme biljaka ploda u dane za plod, posebno kad se mjesec nalazi ispred zviježđa Lava. Za korjenasto povrće sjeme skupljamo u dane korijena, a za brokulu, suncokret i cvijeće, sjeme skupljamo u dane cvijeta. Ovo sve se odvija prema “Mjesečevom sjetvenom kalendaru” Marije Thun.

Sjeme možemo čistiti suhim (grah, grašak, žitarice) ili mokrim postupkom (rajčica, tikvica, krastavac…). Nakon pranja slijedi sušenje sjemena.

Sjeme skladištimo u hladniju prostoriju ujednačene temperature.

Neke biljke nam daju sjeme već u prvoj godini (grah, rajčica, paprika, krastavci…), dok su neke biljke dvogodišnje ( sve korijenasto povrće: mrkva, peršin, čičak. daikon..i većina zeljarica, a luk možemo smatrati trogodišnjom biljkom. U prvoj godini uzgojimo lučicu, u drugoj  sadimo lučicu i uzgojimo glavice za jelo, a u trećoj godini najljepše glavice sadimo za sjeme.

Postoje i biljke koje se razmnažaju gomoljima: krumpir, čičoka, češnjak…

10 zlatnih pravila

  1. Sjeme uzimamo sa što je moguće više (najmanje 8-10) zdravih, vitalnih i za sortu tipičnih biljaka.
  2. Kad god je moguće plodove ostavljamo da u potpunosti dozore na biljci.
  3. Sjeme sakupljamo po suhom i sunčanom danu u skladu s Mjesečevim sjetvenim kalendarom.
  4. Ako je sjeme potrebno dosušiti, rasprostiremo ga u tankom sloju na toplom, zračnom ali sjenovitom mjestu (na pr. tavan).
  5. Tempertura ne bi smjela biti viša od 35 º C.
  6. Potpuno suho sjeme spremamo u dobro začepljene bočice.
  7. Na svaku bočicu napišemo ime biljke i vrijeme berbe.
  8. Sjeme skladištimo u hladnom i mračnom prostoru i na što je moguće ujednačenijoj temperaturi zraka.
  9. Pri sjetvi ne posijemo sve sjeme odjednom. Ostavljamo “zlatnu rezervu” za slučaj da sjetva ili berba u toj godini ne uspije.
  10. Sjemenke redovito razmjenjujemo sa susjedima, prijateljima, znancima…

Mi na imanju “Zrno” nastojimo uzgajati što više vlastitog sjemena posebice graha, mahuna, graška, paprike, rajčice. Neke sorte rajčica njegujemo već više od 20 godina. Soju Srećku uzgajamo već 10 godina od vlastitog sjemena.

Naša udruga “Živa Zemlja” je dva puta organizirala izlet u vrt starih sorti “Arche Noach” u Austriji, a posjetili smo i gđu Emelman koja u Austriji uzgaja biodinamičko sjeme povrća. Ona uskoro gostuje u Sloveniji i svakako ćemo otići na njezin seminar o sjemenarstvu u društvu Ajda čiji smo i mi članovi.