Priprema tla

Ovo je članak iz serije napisa objavljenih u VRTU Večernjeg lista 1995.

U 66. broju Vrta potaknuli smo vas da dio travnjaka prekrijete sijenom, slamom ili kartonom. Oni koji su to učinili u siječnju ili početkom veljače mogu potkraj ožujka ili početkom travnja skupiti “pokrivač” i spremiti ga na kompostnu hrpu, a sijeno ili slamu ostaviti u blizini gredica radi kasnijeg pokrivanja tla (mulchiranja). Ako je zemlja previše mokra, pustimo dan-dva da se prosuši i tada je rahlimo vilama sa širokim parošcima, koje okomito zabadamo u zemlju (kao kad štihamo). mo), ali zemlju ne okrećemo, nego vile pro-drmamo nekoliko puta naprijed-natrag da se zemlja u dubini razrahli. Tako radimo s jedne strane gredice do sredine (koliko možemo dosegnuti vilama, a da ne gazimo po gredici), a zatim rahlimo drugu polovinu gredice, čak i kad je tlo suho valja izbjegavati hodanje po gredicama, koje bi morale biti široke do 120 cm.

Pripremate li gredicu za korjenasto povrće, zemlja mora biti duboko prorahljena i usitnje na. Nakon “probadanja” vilama, koristit ćemo se alatkama broj 1,6 i 4, za što bolje usitnjavanje i poravnavanje gredica prije sjetve. Neposredno prije poravnavanja gredice dodajte zrelog komposta i lagano ga izmijšajte sa zemljom u površinskom sloju. Za sjetvu i sadnju svih ostalih vrsta povrća dostatno je zemlju usitniti i poravnati alatkama broj 1 i 4, uz prethodno dodavanje komposta. Zaboravite li dodati kompost prije “finiširanja” gredice, možete ga dodati i u jarčić prigodom sjetve, ali pritom vodite računa da kompost zaista bude dosta zreo jer nezreli kompost “pojede” nakli-jalo sjeme i biljke loše niknu. Ne možemo li odmah obaviti sjetvu, pripremljenu gredicu pokrijemo slamom, sijenom ili svježe pokošenom travom (ako je već ima) i tako zaštićenu ostavimo do sjetve. U bio-vrtu tlo uvijek mora biti pokriveno radi očuvanja strukture i života u njemu.

Pripremu gredica možemo na lakšem tlu obaviti i u jesen, ali ih obvezno moramo pokriti sijenom ili slamom. Ilovasto će se tlo u tijeku zime zbiti, pa ćemo ga u proljeće morati ponovno “bockati”. Stoga ga valja ranije u proljeće otkriti, da se prosuši prije proljetne obrade.

Zemlje se može obraditi i “štihačom” i motikom, ali bez puno prevrtanja. Takvim se alatkama uništi dosta kišnih glista, koje su u vrtu i te kako korisne i poželjne. Zato nije svejedno kojim se alatkama koristimo u bio-vrtu.

Na većim površinama plitko se ore i zatim drlja, a još je bolje koristiti se podrivačem koji vuče traktor. Ore se na dubinu od 11 do 15 cm, jer kod oranja dolazi do miješanja slojeva zemlje, pa plićim oranjem uništimo manje života u tlu. Duboko prorahljivanje tla rade same biljke (lucerna, soja, u povrtnjaku zeljarice), pa ih zbog toga obvezno valja uvrstiti u plodored.